-
SJETVA
-
BUSANJE
-
VLATANJE
-
POJAVA ZASTAVIČARA
-
KLASANJE
Uzgoj pšenice
Sjetva pšenice u Hrvatskoj najčešće se obavlja u jesenskom roku, od početka listopada do sredine studenog, ovisno o vremenskim uvjetima i tipu tla. Optimalan rok sjetve ključan je za dobar razvoj biljke, pravilno busanje i visok prinos.
Gnojidba je temelj uzoja pšenice.
Uzgoj pšenice jedna je od najvažnijih poljoprivrednih djelatnosti u Hrvatskoj, čineći temelj za proizvodnju kruha, tjestenine i stočne hrane. Za postizanje visokih prinosa i kvalitetnog zrna, proizvođači moraju slijediti sveobuhvatan pristup koji uključuje pravilnu gnojidbu pšenice, program prskanja – zaštita biljaka, primjena biostimulatora, odabir otpornijih sorti i pravodobna žetva pšenice.
N (dušik) –utječe na strukturu prinosa pšenice, gustoću klasova po jedinici površine, broj zrna po klasu i težinu tisuću zrna, što se odražava na veći prinos pšenice.
P (fosfor)- pospješuje bolji razvoj korijenskog sustava, uvjetuje brže i dublje ukorjenjivanje biljaka, čime se povećava njihova otpornost na nedostatak vode i utječe na pravilan tijek busanja.
K (kalij)– sudjeluje u procesu otvaranja i zatvaranja puči čime se smanjuje prekomjerno isparavanje vode, utječe na turgor stanica, stvaranje ugljikohidrata, transport tekućina i šećera.
S (sumpor)– utječe na stvaranje aminokiselina i proteina, djeluje u sinergiji sa dušikom.
Ca (kalcij)– jača stanične stijenke biljke, uloga u tlu je snižavanje pH vrijednosti u mikrozoni oko korijena što omogućuje bolje usvajanje vode i hranjivih tvari.
Žetva pšenice u hrvatskoj najčešće počinje krajem lipnja i traje kroz srpanj, ovisno o sorti, vremenskim uvjetima i području uzgoja. U Slavoniji i Baranji žetva ozime pšenice često kreće ranije zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Pravovremena žetva ključna je za očuvanje kvalitete zrna i maksimalnog prinosa. Idealna vlaga kreće se oko 12-14%.
