Ekološki znak Europske unije (EU ekološki znak), prepoznatljiv po dvanaest bijelih zvijezda na zelenoj podlozi, označava proizvode koji ispunjavaju zahtjeve europskih propisa o ekološkoj proizvodnji. Ovaj znak jamči primjenu jedinstvenih standarda ekološke proizvodnje i dobrobiti životinja na području cijele Europske unije. Kako bi proizvod mogao nositi ovu oznaku, mora sadržavati kodni broj kontrolnog tijela te oznaku podrijetla poljoprivrednih sastojaka. EU ekološki znak primjenjuje se na neprerađene poljoprivredne i akvakulturne proizvode, prerađene prehrambene proizvode, hranu za životinje te reprodukcijski biljni materijal i sjeme.
Ekstrakt algi je bioaktivna tvar dobivena iz algi koja se u poljoprivredi koristi kao sastavni dio biostimulatora. Posebno su značajni ekstrakti crvenih i smeđih algi koje, zbog života u različitim i zahtjevnim okolišnim uvjetima, posjeduju izraženu otpornost. Njihovi ekstrakti djeluju putem prirodnih signalnih mehanizama kojima potiču razvoj korijenskog sustava, usvajanje i transport hraniva te intenzitet fotosinteze tretiranih biljaka. Istodobno aktiviraju mehanizme otpornosti biljaka na abiotski stres i omogućuju stabilan rast i u nepovoljnim uvjetima. Dodatno mogu poboljšati usvajanje kalcija, čime doprinose izgradnji staničnih stijenki i pravilnom razvoju biljaka.
Eksudati su vodotopivi organski produkti metabolizma koje biljke putem korijena izlučuju u tlo. Među najčešće eksudate ubrajaju se šećeri, aminokiseline i drugi organski spojevi koje biljka oslobađa u područje oko korijena (rizosferu). Ovi korijenski eksudati potiču interakciju s mikroorganizmima u tlu, čime pridonose otapanju i oslobađanju hranjivih tvari koje biljka potom može usvojiti. Eksudati imaju važnu ulogu u kruženju hranjivih tvari u tlu i poticanju rasta biljaka.
Endokrini disruptori su prirodne ili sintetske kemijske tvari koje mogu negativno utjecati na hormonski sustav ljudi i životinja. Ove tvari mogu ometati normalno djelovanje hormona te nepovoljno utjecati na rast, razvoj i reprodukciju. Povezuju se s povećanim rizikom od pojave različitih zdravstvenih poremećaja, a mogu se nalaziti u svakodnevnim proizvodima poput plastike, kozmetike, dječjih igračaka i prehrambenih proizvoda. Utjecaj ovih tvari na zdravlje ljudi i okoliš sve je važnija tema u području istraživanja okoliša i javnog zdravstva.
Epigenetika proučava mehanizme koji reguliraju aktivnost gena bez promjene osnovnog slijeda DNA. Jedno od ključnih pitanja epigenetike jest u kojoj mjeri okolišni čimbenici mogu utjecati na aktivnost gena. Vanjski utjecaji, poput prehrane ili stresa, mogu uzrokovati stvaranje epigenetskih oznaka na genima koje reguliraju njihovu aktivnost. Kod biljaka i beskralježnjaka takve se promjene mogu nasljeđivati, dok su kod sisavaca nasljedne epigenetske promjene rijetke. Na epigenetske procese mogu utjecati vlastiti signalni mehanizmi organizma, ali i životni stil, primjerice prehrambene navike.
Erozija označava proces pri kojem se čestice tla uslijed snažnih vremenskih utjecaja, poput obilnih oborina, oluja ili vjetra, pokreću i odnose s mjesta nastanka. Posebno je ugroženo poljoprivredno tlo, čiji se gubitak uzrokovan erozijom teško nadoknađuje. Gubitak plodnog površinskog sloja tla smanjuje njegovu kvalitetu i dugoročno može dovesti do smanjenja prinosa usjeva. Zbog toga erozija predstavlja značajan okolišni problem koji ugrožava poljoprivrednu proizvodnju i zdravlje tla.
