pH-vrijednost opisuje stupanj kiselosti ili lužnatosti tla, odnosno otopine, a određuje se na temelju koncentracije vodikovih iona (H⁺). Izražava se na ljestvici od 0 do 14, pri čemu vrijednosti manje od 7 označavaju kiselu reakciju, vrijednost 7 neutralnu reakciju, a vrijednosti veće od 7 alkalnu odnosno lužnatu reakciju. pH-vrijednost tla važan je čimbenik koji utječe na brojna svojstva i procese u tlu. Posebno utječe na dostupnost hraniva biljkama, aktivnost mikroorganizama tla te različite kemijske procese koji određuju plodnost tla.
Plodored označava plansku izmjenu različitih biljnih kultura na istoj poljoprivrednoj površini tijekom više godina. Njegov je cilj optimalno iskorištavanje tla i očuvanje njegove plodnosti. Izmjenom kultura bolje se usklađuju potrebe biljaka za hranivima, smanjuje se rizik od pojave štetnika i bolesti te se poboljšava zdravlje tla. Dobro planiran plodored uzima u obzir specifične uvjete proizvodnje, poput svojstava tla i klimatskih čimbenika, te na taj način doprinosi održivoj poljoprivredi.
Pokorica tla označava pojavu pri kojoj se površinski sloj tla uslijed jakih oborina razgrađuje i zbijanjem stvara tanki, nepropusni sloj. Pri tome se čestice tla odvajaju, ispiru i talože u porama tla, zbog čega dolazi do začepljenja krupnih pora. Nastala pokorica smanjuje sposobnost tla za upijanje vode i otežava izmjenu zraka u tlu. Posljedica može biti povećano površinsko otjecanje vode, pojačana erozija i slabiji razvoj korijenova sustava biljaka. Čestice tla i hraniva isprani oborinama mogu se nakupljati u udubljenjima terena i dospjeti u površinske vode, čime se povećava rizik od njihova onečišćenja i eutrofikacije. Pokorica tla stoga ne uzrokuje samo gubitak vrijednih čestica tla, već može negativno utjecati i na okoliš.
Prijevremeno klijanje zrna označava neželjeno klijanje zrna žitarica prije žetve ili tijekom skladištenja. Može biti vidljivo, kada su razvijeni klica ili korjenčić, ili nevidljivo, kada je prisutna povećana aktivnost enzima α-amilaze u zrnu. Na njegovu pojavu utječu vrsta i sorta žitarice, vrijeme i količina primjene dušičnih gnojiva, pojava bolesti klasa te vremenske prilike prije žetve, koje utječu na ujednačeno dozrijevanje zrna i slame, kao i uvjeti nakon žetve, poput nedovoljnog sušenja ili neodgovarajućeg skladištenja. Zbog mogućeg razvoja gljivica i povećanog sadržaja mikotoksina, zrno s izraženim prijevremenim klijanjem nije preporučljivo koristiti u hranidbi krmača i mladih životinja. Povećana aktivnost enzima također može značajno narušiti tehnološku, odnosno pekarsku kvalitetu brašna.
Prinos predstavlja količinu poljoprivrednog proizvoda ostvarenu na određenoj površini ili po pojedinoj biljci. Najčešće se izražava u tonama po hektaru (t/ha) ili kilogramima po hektaru (kg/ha) te je jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti proizvodnje.
Protein je složena organska molekula izgrađena od aminokiselina koja ima ključnu ulogu u rastu, razvoju i funkcioniranju biljaka i životinja. U poljoprivredi sadržaj proteina važan je pokazatelj kvalitete zrna i krmiva te njihove hranidbene vrijednosti.
